Nakon desetljeća dominacije biološkog modela u psihijatriji, postavlja se pitanje: mogu li se dijagnoze i terapije koje psihijatri propisuju smatrati potpuno vjerodostojnima? Kritike usmjerene na farmaceutsku industriju i način na koji se psihijatrija oslanja na medikamente sve su glasnije, a sve je više dokaza koji ukazuju na sukobe interesa između stručnjaka koji kreiraju dijagnostičke priručnike i farmaceutskih kompanija koje proizvode lijekove.
Mit o kemijskoj neravnoteži
Jedna od najdugotrajnijih tvrdnji u psihijatriji jest da depresija proizlazi iz “nedostatka serotonina”, slično kao što je dijabetes uzrokovan manjkom inzulina. Međutim, ne postoje čvrsti dokazi koji potvrđuju ovu hipotezu. Prema studiji objavljenoj u Molecular Psychiatry, pregled više desetljeća istraživanja nije pronašao uvjerljive dokaze koji bi potvrdili da je depresija rezultat disbalansa serotonina. (PubMed)
Sukobi interesa u izradi DSM-a
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM) ključni je alat u psihijatriji, ali izrada njegovih posljednjih izdanja (DSM-IV i DSM-5) bila je obilježena značajnim sukobima interesa. Istraživanje objavljeno u PLoS Medicine otkrilo je da je 56% članova panela DSM-IV imalo financijske veze s farmaceutskim kompanijama. Ta je brojka porasla na 69% u DSM-5. (PLoS Medicine)
Prozac i suicidalnost
Fluoksetin (Prozac) jedan je od najpoznatijih antidepresiva, ali se godinama nalazio pod povećalom zbog potencijalne povezanosti s povećanim rizikom od suicidalnih misli i agresivnog ponašanja. Studija iz BMJ-a otkrila je da selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), uključujući Prozac, mogu povećati rizik od suicidalnih misli kod mladih ljudi. Unatoč tome, lijek je ostao na tržištu, a farmaceutske kompanije su prešutno nastavile proizvoditi generičke verzije. (BMJ)
Generički lijekovi – nastavak iste priče?
Nakon skandala povezanih s originalnim antidepresivima, farmaceutske tvrtke su prešle na proizvodnju generičkih lijekova. U SAD-u generički lijekovi sada čine 89% tržišta, dok u Europi obuhvaćaju 50% tržišta, s najvećom zastupljenošću u Njemačkoj (75%). (Statista) Unatoč tome što su ti lijekovi pristupačniji, nije riješen osnovni problem – dugoročna učinkovitost antidepresiva.
Dugoročna učinkovitost antidepresiva nije dokazana
Istraživanja ukazuju na to da ne postoje uvjerljivi dokazi koji potvrđuju učinkovitost antidepresiva nakon jedne godine korištenja. Studija objavljena u The Lancet Psychiatry ističe da su dugoročni učinci antidepresiva slabo proučeni i da nema jasnih podataka o njihovoj trajnoj koristi. (The Lancet)
Moje iskustvo – trideset godina liječenja i sindrom sustezanja
Moje vlastito iskustvo s gotovo trideset godina liječenja antidepresivima zbog depresije uzrokovane posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) dodatno potvrđuje sumnju u psihijatrijske dijagnoze i terapije. Osim što terapija nije donijela trajno poboljšanje, sindrom sustezanja nakon prestanka uzimanja lijekova bio je izuzetno težak. Ovi osobni uvidi dovoljni su razlozi da više ne želim biti tretirana dijagnozama i liječenjem koje nema čvrste znanstvene temelje.
Opravdanost vremenski ograničenog liječenja
Naravno da psihijatar može pomoći kada se opravdano i vremenski ograničeno liječi antidepresivima. U takvim slučajevima, terapija može biti korisna za privremeno ublažavanje simptoma i omogućavanje pacijentu da se oporavi i nosi s izazovima. Međutim, postavlja se pitanje zašto se liječenje nastavlja godinama, bez jasnih znanstvenih argumenata koji bi podržali dugoročnu učinkovitost takve terapije. Ako terapija nije učinkovita nakon određenog vremena, trebamo se zapitati zašto se ne istraže alternativni pristupi ili pristupi koji nisu isključivo farmakološki. Dugotrajno liječenje koje se temelji na nedefiniranim protokolima, bez jasnih dokaza o njegovoj učinkovitosti, može imati štetne posljedice. U mnogim slučajevima, čini se da se liječenje nastavlja iz navike ili institucionalnih normi, bez stvarnog razmatranja dugoročnih rezultata i zdravlja pacijenta.
Iako psihijatrija ima svoju ulogu u liječenju mentalnih poteškoća, neporecivo je da financijski interesi igraju značajnu ulogu u definiranju dijagnoza i odabiru tretmana. Kada se uzme u obzir nedostatak dugoročnih studija o učinkovitosti lijekova, kao i povijest sukoba interesa u izradi dijagnostičkih kriterija, ključno pitanje ostaje: zašto bismo slijepo vjerovali onima koji dijagnosticiraju i propisuju lijekove?
Priča iz Njemačke, Deutche Welle: “
Iako se antidepresivi propisuju s povećanom učestalošću, njihova učinkovitost i dalje je predmet rasprava. Poznato je da placebi mogu biti jednako učinkoviti u slučajevima blage do umjerene depresije. Ipak, u Njemačkoj je danas osam puta vjerojatnije da ćete dobiti recept za lijek nego u 1990-ima.
Velika studija iz 2008. godine pokazuje da je placebo bio jednako učinkovit kao pravi lijek u slučajevima blage i umjerene depresije. Ipak, svake godine liječnici propisuju dovoljno antidepresiva da bi opskrbili 80 milijuna ljudi u Njemačkoj za više od dva tjedna.
Pa, kakav je utjecaj na pacijente? Kako takav kontroverzni lijek može biti tako uspješan?
„Mnoge godine, tablete su mi bile vjerni suputnici u procesu suočavanja s mojom depresijom“, kaže Christine (52). Zbog svoje depresije izgubila je posao, sedam puta je bila na psihijatrijskim klinikama i danas kaže: „Nije me briga što studije kažu, osjećam da moj lijek djeluje.“
Većina antidepresiva mijenja razine određenih neurotransmitera u mozgu, posebice serotonina. Iako se dugo vjerovalo da depresiju izaziva smanjena koncentracija serotonina, ova teorija je sada opovrgnuta. Liječnici i znanstvenici još uvijek nisu sasvim sigurni što se događa u mozgu tijekom depresije – ali to nije spriječilo uspješan prodajni rast antidepresivnih lijekova.
Mary (42) žali zbog dana kada je počela uzimati antidepresive: „Nisu poboljšali moj život, zapravo su ga učinili mnogo lošijim“, kaže ona. Mary postupno smanjuje dozu već četiri godine, ali njezino tijelo se opire. „Do sada su se problemi sa sustezanjem potpuno podcijenili“, kaže profesor Tom Bschor, jedan od vodećih stručnjaka za antidepresive u Njemačkoj.”
Izvori:
– Financial conflicts of interest in psychiatry DSMIV
– Financial conflicts of interest in psychiatryDSMV
– “Pharmaceutical Industry and the Corruption of Medical Science”
– “Conflict of Interest in Psychiatry: The Case of the Pharmaceutical Industry”
– “Psychiatry and the Pharmaceutical Industry: A Marriage Made in Hell”
– “The Serotonin Theory of Depression: A Systematic Umbrella Review of the Evidence”
– Farmaceutska industrija i sukob interesa
– Bio sam tjeskoban čovjek srednjih godina što se dogodilo kad sam počeo uzimati antidepresive
Istina oslobađa!