Zašto se odmičem od dijagnoze autizma kao mog identiteta, a gotovo bjesomučno sam se “samozastupala” zadnje dvije godine?
Jedan dio razloga sam navela u dijelu gdje sam se distancirala od pokreta neurodiverziteta i zajednice autističnih osoba.
Jedan od razloga sam navela u prethodnim tekstovima kad sam postavila pitanje zašto bih uopće vjerovala psihijatrijskim dijagnozama. Svi znamo da se psihijatrijske dijagnoze ne mogu dokazati nikakvim krvnim testovima niti ostalim biološkim markerima. Isto vrijedi i za dijagnozu autizma. Radi se o subjektivnom rezultatu promatranja stručnjaka, a kod psihologa na zbrajanju odredjenih rezultata koje stručnjak – dijagnostičar promatra i tumači i zbraja rezultate i izvodi krajnji zaključak.
Kako sam uopće došla do dijagnoze autizma?
Propitujući svoje duševno stanje u ljeto 2022. godine, opet sam se priupitala postoji li nešto drugo ispod moje teške, po tko za koji put dijagnosticirane teške depresivne epizode bez psihotičnih elemenata.
Tu misao sam podijelila s majkom djece koja su u spektru autizma i dobila sam online aspie quiz test te isti ispunila. Rezultati mi nisu ništa niti značili niti govorili, naime meni je autizam bio nepoznanica. Ona je napravila vizualnu usporedbu mojih i njenih rezultata i objasnila mi da rezultati govore da se najvjerojatnije nalazim u Spektru autizma. Moj tadašnji psihopterapeut je bio bezobrazno nezainteresiran za test, a ja sam potrazila pomoć na fb pretrazivanjem pojma autizam, I tako sam upala u grupu odraslih osoba iz regiona bivše jugoslavije gdje je bilo oko stotinjak odraslih što dijagnosticiranih što samodijagnosticiranih osoba u spektru autizma bez intelektualnih teškoća i govorećih. Ljubazno su me svi dočekali kao pripadnika svog “neuroplemena”. Vrlo brzo sam pronašla i dijagnostičara za odrasle poput mene i zakazala termin. Prvi intervju je odrzan preko zoom platforme, u trajanju nekih sat vremena, te je dijagnostičar izjavio da postoji sumnja da doista jesam u spektru autizma i da bi bilo potrebno da dođem na ados 2, modul 4 testiranje. Dijagnostičar nije trazio da ponesem sa sobom nikakvu medicinsku dokumentaciju, makar sam na intervjuu kazala izmedju ostalog da mi je dijagnosticiran kompleksni ptsp.
Također nije tražio niti informacije treće strane koja bi mogla opisati mene kao dijete.
Zakazanog termina pojavila sam se kod dijagnostičara i u nekih sat vremena ADOS 2 testiranje je bilo završeno. Dijagnostičar mi je kazao, čestitam: autistična si.
Dijagnostičar je napisao da u zaključnom mišljenju: udovoljava svim kriterijima po DSM-V za poremećaj iz spektra autizma, što
potvrđuje i rezultat testiranja s ADOS-II dijagnostičkim opservacijskim protokolom. Postoje
deficiti u socijalnim odnosima i socijalnoj komunikaciji, poremećaj senzorne integracije te
specifični interesi. Sve navedeno je prisutno od djetinjstva i nije nastalo tijekom
života kao simptomatika drugih teškoća ili mogućih dijagnoza.
Budući da kod mene nije napravljena diferencijalna dijagnostika te da nije uzeto u obzir ili meni razumljivo objašnjeno u obzir preklapanje simptoma kompleksnog , ratnog PTSP koji je nastao zbog boravka i djelovanja u ratnoj postrojbi na ratnom području kao niti mogućnost koju dugotrajna upotreba psihotropnih lijekova mogu imati na moju osobnost zauzet ću kritičan stav prema ovoj i ovakvoj dijagnostici.
Da, moguće je da sam u Spektru autizma i samo upoznavanje s autizmom mi je rasvijetlilo i objasnilo neka moja stanja i cjeloživotna propitivanja ali neću dozvoliti da budem ničija statistika posebice ne Pokreta neurodiverziteta niti aktivnih njegovih članova kao ni zajednice autističnih samozastupnika.
Dodatak koji se nadovezuje na na moje prethodne tekstove i koji samo potvrđuju moju odluku da me niti jedna psihijatrijska niti psihološka procjena nisu moja identifikacija:
Dugotrajna uporaba antidepresiva može utjecati na kognitivne funkcije, što može, zauzvrat, utjecati na tumačenje psiholoških procjena. Utjecaj varira ovisno o specifičnom tipu antidepresiva i individualnim faktorima.
-
Kognitivni učinci antidepresiva:
Kognitivni poremećaj: Neke studije sugeriraju da određeni antidepresivi, osobito oni s izraženim antikolinergijskim svojstvima ili sedativnim učincima, mogu ometati kognitivne funkcije. Međutim, dugotrajna primjena kod depresivnih pacijenata može dovesti do normalizacije kognitivnih funkcija uz poboljšanje raspoloženja.
-
Kognitivni pad kod pacijenata s demencijom: Istraživanja ukazuju na to da uporaba antidepresiva, osobito selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI), može ubrzati kognitivni pad kod pacijenata s demencijom. Studija koja je obuhvatila više od 18.700 pacijenata otkrila je da veće doze SSRI-a dovode do bržeg kognitivnog pogoršanja, većeg stupnja demencije, prijeloma i veće smrtnosti.. Latest news & breaking headlines+3New York Post+3BioMed Central+3
-
Neurološke promjene: Antidepresivi povezani su s neurološkim promjenama u područjima kao što je amigdala. Međutim, ove promjene nisu nužno povezane s poboljšanjem raspoloženja ili kognitivnih funkcija, što sugerira složen odnos između učinaka medikacija i psiholoških ishoda. Cambridge University Press & Assessment
Implikacije za psihološko testiranje:
Kognitivni učinci antidepresiva mogu utjecati na različite kognitivne domene, uključujući pamćenje, pažnju i izvršne funkcije. Ove promjene mogu utjecati na izvedbu na psihološkim testovima, potencijalno dovodeći do pogrešnih tumačenja ako se učinci medikacije ne uzmu u obzir. Na primjer, kognitivni poremećaji uzrokovani uporabom antidepresiva mogli bi oponašati ili zamagliti simptome drugih stanja, poput poremećaja iz autističnog spektra. Stoga je važno da kliničari uzmu u obzir moguće kognitivne nuspojave antidepresiva prilikom ocjenjivanja rezultata psiholoških testova .ScienceDirect+3OUP Academic+3Academia+3
I zaključno ako uzmemu obzir sukob interesa psihijatara koji su radili DSM 5
mogu samo reći ovo:
Moj identitet je odavno i prije dijagnoze izgrađen i ja sam: ponajprije čovjek, sa svojim umom, emocijama, tijelom duhom i dušom.
Izvori:
-
“Autism Diagnosis in Adults: Challenges and Considerations” – Autism Speaks
Ovaj članak detaljno objašnjava izazove i složenost dijagnosticiranja autizma kod odraslih osoba, uključujući važnost uzimanja u obzir simptoma od djetinjstva i uloge diferencijalne dijagnostike. Također razmatra potrebu za detaljnim procjenama kako bi se isključila druga mentalna stanja.
Link: Autism Speaks – Autism Diagnosis in Adults -
“Neurodiversity and the Need for Accurate Diagnosis” – National Autistic Society
Ovaj članak iz perspektive neurodiverzitetnog pokreta naglašava važnost razumijevanja i prihvaćanja neurodivergentnih osoba, ali također podcrtava važnost točnih i cjelovitih dijagnoza koje uzimaju u obzir sve relevantne informacije, uključujući povijest simptoma i komorbiditete.
Link: National Autistic Society – Neurodiversity and Diagnosis -
“The Role of Family History and Third-Party Reports in Autism Diagnosis” – Autism Research Journal
Ovaj znanstveni rad istražuje važnost uključenja obiteljskih izvora i podataka trećih strana u proces dijagnosticiranja autizma. Objašnjava kako informacije o ponašanju i simptomima koje dolaze iz djetinjstva mogu biti ključne za točnu dijagnozu.
Link: Autism Research Journal – Family History in Autism Diagnosis -
“Understanding the Importance of Differential Diagnosis in Autism Spectrum Disorder” – Journal of Clinical Psychiatry
Članak koji pokriva važnost diferencijalne dijagnostike pri postavljanju dijagnoze autizma, posebice u odraslih, kako bi se isključili drugi psihijatrijski poremećaji poput depresije, anksioznosti ili posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Link: Journal of Clinical Psychiatry – Differential Diagnosis in Autism -
“Bias in Autism Diagnosis: The Impact of Clinician’s Personal Views” – Neurodiversity in Clinical Practice
Ovaj istraživački rad analizira kako osobni stavovi i uvjerenja dijagnostičara mogu utjecati na točnost dijagnoze, posebno u kontekstu neurodiverzitetnog pokreta, te kako to može dovesti do pristranosti u procesu dijagnosticiranja.
Link: Neurodiversity in Clinical Practice – Bias in Autism Diagnosis -
“The ADOS-2 and its Limitations in Diagnosing Autism in Adults” – Autism Diagnostic Professionals
Ovaj članak istražuje ograničenja ADOS-2 modula 4, osobito u dijagnosticiranju autizma kod odraslih, i zašto bi trebalo uključiti detaljnu diferencijalnu dijagnostiku i podatke iz djetinjstva.
Link: Autism Diagnostic Professionals – ADOS-2 Limitations
Istina oslobađa!